UVOD U GEOGRAFSKO POZNAVANJE KARATA - 2.425,64 RSD : Stručna knjižara, Stručna literatra na jednome mestu!
     
 
 
Korpa je prazna, dodajte nešto!
UVOD U GEOGRAFSKO POZNAVANJE KARATA

UVOD U GEOGRAFSKO POZNAVANJE KARATA

2.554,27 RSD  2.425,64 RSD
Popust: 5%

autor: JOSIP ROGLIĆ
broj stranica: 280
godina izdanja:
vrsta uveza:
dimenzije knjige širina i visina: 16,3x23,4 cm
jezik: hrvatski


UVOD U GEOGRAFSKO POZNAVANJE KARATA S PRILOZIMA IZ UVODA U GEOGRAFIJU Knjiga je osmišljenja i koncipirana kao zbornik radova akademika Josipa Roglića iz područja kartografije i uvoda u geografiju ( razmišljanja o problemima geografije, mjestu geografije u odgoju, položaju geografije u Hrvatskoj, globalizaciji, ekologiji...). Radovi akademika Josipa Roglića svojim se vizionarstvom približavaju i našoj stvarnosti i stoga ih preporučujemo svima koji žele uživati u geografskoj misli. Spomenimo neka od razmišljanja akademika Roglića o geografskim kartama i geografiji općenito. Karte i atlasi su svakidašnja potreba suvremenog svjetskog građanina i element kojim se najbolje provjerava međusobno poznavanje. Na putu smo da svi ljudi postanu korisnici karata i u mogućoj mjeri geografi – treba nastojati da se toj pozitivnoj potrebi što adekvatnije udovolji. Karte su najefikasnije sredstvo međunarodnog upoznavanja i povezivanja. Upoznavanje je prvi i presudni korak ka suradnji i prijateljstvu, a karta je neophodni pasoš na tom važnom putu. Razumljivo je da je, u naše doba globalnog života i ugodnog putovanja, porastao interes za karte. Izrada dobrih karata je vrelo prestiža u međunarodnoj zajednici i nosi materijalne prihode. Suvremeni odnosi su, dakle, veoma važni i pogodni za unapređenje izrade karata. Geografija nije hrpa znanja, koju vrijeme rasipava: ona formira gledanje na svijet i utjeće na usmjeravanje naših aktivnosti. Stanja i odnosi u globalnoj zajednici kontinuirano se mijenjaju, a prema tome i geografsko znanje modificira. Geografija se ne može naučiti: stalno se dopunjuje i prilagođuje – u tome su poteškoća i draž naše discipline, koja hrani suvremenu životnu filozofiju. Smatram da o uočavanju i poštivanju ovih činjenica ovise naša stručna zadovoljstva ili razočarenja. Primjeri iz geografske stvarnosti i tuđa iskustva utječu na našu misao i omogućuju da izaberemo što efikasnije načine valoriziranja vlastitog prostora i uključivanja u uslužno i humanizirano globalno društvo. Našoj zajednici u kojoj se odražavaju skokovi između stočarskog „deveranja” u vrletnim planinama, ravnica prehrane, zbijanja u neuređene gradove, radi skromne zarade i trke na obalnu fasadu radi uključivanja u opće tokove – trebaju misao i akcija deducirani i usklađeni s globalnim iskustvima. Josip Roglić